Stala prodaja stanova

Prodaja stanova i kuća u drugoj polovini 2008. osetno je manja nego što na tržištu zabeleženo u prvih šest meseci ove i tokom cele prošle godine. To nije nimalo čudno jer se ekonomska kriza, i recesija kao njena posledica, u svetu upravo očituje u drastičnom smanjenju prodaje i izgradnje stanova.

U agenciji za prodaju nekretnina kažu da je u našim prilikama promet smanjen najpre zbog pooštrenih uslova prilikom podizanja stambenih kredita, a svakako kao posledica ekonomske krize koja, doduše, kako naši političari tvrde, nije i u našem dvorištu. Investitori i graditelji, prva ruka u lancu prodaje stanova, kažu da je tržište postalo nestabilno i da je prodaja vrlo kritična poslednjih nekoliko meseci. Kriza vidno utiče na potrošnju građana u svakom pogledu, naročito kada su kapitalne investicije u pitanju, potvrđuju i u banci Inteza.

­ Stambeni krediti su beležili najveći rast u prethodnom periodu, međutim, čini se da su pod uticajem svetske finansijske krize i njenih posledica, koje se osećaju i u Srbiji, građani postali mnogo oprezniji, pa je i potražnja za stambenim kreditima u poslednje vreme opala. Na to je sigurno uticalo i poskupljenje ovih pozajmica, a kao posledica skupljih izvora sredstava. Takođe, jedan od razloga je i taj što građani očekuju i pad cena nekretnina pa i zbog toga oklevaju ­ kažu nadležni u toj banci.

Kako kažu u Intezi, uprkos trenutnom smanjenju potražnje, istina je da su upravo stambeni krediti ove godine zabeležili najveći porast kada je reč o kreditiranju građana. U banci Inteza konkretno taj porast je od kraja 2007, a zaključno sa septembrom 2008. godine iznosio 37 posto.

­ Banka Inteza nije povisila kamatne stope za postojeće stambene kredite, ali je u skladu s aktuelnim dešavanjima na međunarodnom tržištu krajem oktobra korigovala kamatne stope za nove stambene pozajmice, koje se sada kreću od 6M EURIBOR + 3,6% (ranije bilo 6 EURIBOR + 2,8 %). Ovde je reč o modelu kredita uz subvenciju države ­ kažu u Intezi.

U svim bankama u međuvremenu kamatne stope kredita za nova zaduživanja, takođe su povišene, a osim toga, kamata je klizna i zbog rasta evra rata se iz meseca u mesec starim korisnicima uvećava, i to za nekoliko hiljada dinara. Međutim, zbog konstantnog pada vrednosti domaće valute, građani s prosečnim primanjima više i nisu kreditno sposobni jer njihove plate ne prate srazmerno rast evra tako da u gro slučajeva čak ni dve plate bračnih partnera ne zadovoljavaju kreditne kriterijume banaka. To automatski znači i da prosečan svet objektivno ujedno i prisilno odustaje od kupovine stana.

­ Naši klijenti i kupci koji su rešavali stambeno pitanje, uglavnom su nekretnine kupovali na kredit. Vrlo je malo onih koji su to činili za keš, prvenstveno zato što je u pitanju veća kvadratura stana i veći izdatak. Poslednjih meseci, tačnije, nakon leta prodaja je pala, ali ne jenjava i potražnja za nekretninama. Pretežno su klijenti zainteresovani za manje kvadrature i ti stanovi su oduvek traženiji ­ kaže menadžerka NS-group d.o.o. Magdalena Vadoc.

Prema njenim rečima, zainteresovanost za stanove ne pada jer građani smatraju da je to najisplativija investicija kojoj vrednost opstaje, a može i da se rentira te stalno donosi profit. Takođe, mnogi se nadaju da će cene još padati sudeći po trenutnoj situaciji. Kvadrat stana u Novom Sadu kreće se od 1.000 do 1.500 evra, u zavisnosti od lokacije i opreme u stanu, a mnogo manje od starosti nekretnine.

­ Činjenica jeste da je i cena kvadrata nekretninama u svim gradskim zonama pala i na nivou su od pre dve godine. To diktira tržište, međutim, nerealno je očekivati da će cene stanova biti još mnogo niže od trenutne jer investitori imaju troškove i dažbine pa niko od njih neće pristati da cenu snizi toliko da posluje s gubicima ­ kaže Vadoceva.

Procene stručnjaka su da će se cene nekretnina možda još neznatno spustiti, ali nikako drastično jer je sve manje lokacija za gradnju.

­ Nedostaju atraktivne lokacije u Novom Sadu. Delovi grada gde se zamenjuje individualna gradnja kolektivnom nisu svi na povoljnom lokalitetu. Međutim, ljudi precenjuju svoje placeve i teško je postići dogovor o kupoprodaji ili se kasnije mora u novogradnji ta cena naplatiti. S druge strane, i urbanisti su u pojedinim gradskim kvartovima odredili nižu spratnost pa opet za investitore nema računice. Zbog toga u startu investitor mora da kalkuliše i formira cenu da je ponudi unapred na tržištu, a ne da čeka završetak gradnje i tek tada da prodaje. Najbolje je graditi za poznatog kupca jer je onda finansijski krug zatvoren. Mišljenja sam da iduće godine neće biti toliko gradilišta u gradu, što ne znači da će i prodaja stati ­ kaže jedan od novosadskih investitora.

On smatra da će nekolicina investitora koji su megalomanski ušli u izgradnju propasti ili da će drastično morati da smanje broj gradilišta kako bi poslove mogli da realizuju do kraja.
Inteza štiti klijente

Banka Inteza nudi stambene kredite indeksirane u evrima koji se vezuju za EURIBOR. Visinu kamatnih stopa s promenom euribora usklađuje kvartalno, tj. četiri puta godišnje, krajem marta, juna, septembra i decembra. Za LIBOR se vezuju krediti odobreni u švajcarskim francima. U nastojanju da zaštiti klijente od povećanog valutnog rizika, banka Inteza je obustavila izdavanje pozajmica indeksiranih u švajcarskim francima, a klijenti kojima su ovi krediti odobreni, nastavljaju da ih otplaćuju po odobrenim uslovima. Oni imaju pravo da jednom u toku otplate bez naknade pređu na kredit indeksiran u evrima.

Franci zakopali zajmoprimaoce

Koliko je stambeni kredit vezan za švajcarski franak iznenada postao nezahvalan, govori i primer jedne sugrađanke. Ona je, naime, u septembru ugovorila s bankom kredit na 18 godina u mesečnoj vrednosti rate od 730 franaka u dinarskoj protivvrednosti. Na dan potpisivanja ugovora franak je vredeo 48 dinara, da bi mesec dana kasnije njegova vrednost bila 59 pa je zbog razlika u kursu njena rata bila skuplja za 13.000 dinara. U slučaju da se klijent vezao za evro i uzeo kredit na 20 godina i mesečna rata mu je 337,47 evra, takođe u dinarskoj protivvrednosti, razlika u ratama za mesec dana juče je iznosila oko 5.000 dinara.

Pošaljite/sačuvajte link ka ovom tekstu:

Ostavi komentar