Stanovi sa centralnim grejanjem slabije se prodaju

Tržište nekretnine oživelo je posle nekoliko godina stagnacije. Međutim, ono što je interesantno, kupci sa zadrškom se interesuju za stanove koji imaju centralno grejanje. Iako bi bilo logično da im te nekretnine budu najprimamljivije, zbog kvaliteta zagrevanja prostorija, buduće gazde imaju drugu računicu. Prvi i jedini razlog su previsoki računi na uplatnicama infostana, jer se ispostavilo da je grejanje na struju i gas daleko jeftinije. Gotovo duplo.

Prema rečima Miloša Simića, iz agencije "Euroinvest", u vreme kada detaljno kalkulisanje mesečnih troškova života čini sastavni deo naše svakodnevice, nije čudno što je upravo izbor vrste grejanja jedan od ključnih faktora prilikom donošenja odluke o tome koji stan odabrati.

Centralno grejanje sa priključkom na gradski toplovod u Beogradu, kao i u većim gradovima, zahteva plaćanje fiksnog iznosa po kvadratu grejne površine svakog meseca, bez obzira na to da li je grejna sezona ili nije - objašnjava Simić. - To može biti opterećujući iznos za budžet prosečne porodice. Recimo za stan od 60 kvadrata, račun infostana iznosi oko osam-devet hiljada dinara. Najveća stavka na uplatnici je upravo naknada za grejanje, koja se kreće oko 7.000 dinara. Iznos može biti dodatno uvećan ako je na raspolaganju i protočna topla voda 24 časa. Jasno je da ovaj iznos raste sa kvadraturom, tako da se kod velikih stanova sa centralnim grejanjem na toplanu, infostan plaća oko 17.000-18.000 dinara za troiposoban stan od 95 kvadrata.

Grejanje na gas aktuelizovano je u Beogradu pre oko 15 godina, tako da je sada gasovod pokrio snabdevanjem najveći deo prestonice. Računi za gas su u zimskoj sezoni, za tri-četiri meseca prilično visoki i zavise od kvaliteta termoizolacije, stolarije i kvaliteta samog gasa. Ali, ova vrsta grejanja daje izvesnu autonomiju vlasniku stana da može sam da upravlja potrošnjom ako ima svoj priključak i gasni kotao za grejanje.

Prosečno, na godišnjem nivou, ovi stanovi uštede do 40 odsto novca, u odnosu kada je reč o stanovima na centralno grejanje. Ta cifra može biti i veća u novim zgradama sa kvalitetno urađenom termoizolacijom, koje imaju odličnu spoljnu stolariju. Objekti koji imaju energetski pasoš, bez koga ne mogu dobiti upotrebnu dozvolu, uglavnom imaju zajedničku, centralnu kotlarnicu sa naizmeničnim programiranim kotlovima, koji greju celu zgradu. Uz raspodelu potrošene energije, odnosno utroška gasa po kvadraturi stanova, računi su optimalniji za krajnje korisnike. A dodatno su realniji ako su ugrađeni kalorimetri, merni uređaji koji računaju realnu potrošnju energije.

Agent Aleksandar Ilić kaže da su na tržištu nekretnina stanovi koji imaju električna grejna tela veoma popularni. Pogotovu kada je reč o stanovima manje kvadrature, jer se oni lakše zagreju.

Kod stanova veće kvadrature troškovi eksponencijalno rastu, a posebno je opasno prekoračenje u potrošnji koje uvodi potrošača u skuplju tarifu, što može biti nenadano veliki trošak. Postoje sistemi za etažno grejanje sa posebnim kotlovima koji služe za grejanje na struju, koji mogu biti klasični i jeftini. Ovakav izbor je čest čak i kod gradnje novih zgrada, ali se ugrađuju kvalitetni uređaji u takve objekte.

Strujom se može grejati i preko TA peći, ali ova vrsta grejanja kada su stanovi u pitanju polako postaje prošlost. Termoakumulacionim pećima je naklonjenija starija populacija, u zgradama koje su zidane pre pedeset i više godina.

U Srbiji je daleko niža cena, nego u većini zemalja Evropske unije. Ostaje otvoreno pitanje koliko će država u dužem periodu održavati tu socijalnu cenu struje.

KALORIMETRI ŠTEDE

Kod kvalitetnih, novoizgrađenih objekata, troškovi grejanja mogu biti manji, ako su ugrađeni kalorimetri, koji računaju realnu potrošnju energije u svakom stanu. Prema rečima Miloša Simića, računi su znatno manji u grejnoj sezoni, a van nje se plaća izvestan iznos participacije koji najčešće iznosi okvirno oko 30-35 odsto mesečnog iznosa, za vreme sezone grejanja.

Ovaj sistem se može uvesti i u starim zgradama, uz ugradnju opreme koja jeste velika investicija, ali se na duže staze isplati. Uslov je da za to postoji dovoljan broj zainteresovanih stanara - objašnjava Simić.

Pošaljite/sačuvajte link ka ovom tekstu:

Ostavi komentar