Ružica među čudima

ruzicaCrkva Ružica na Kalemegdanu jedna je od deset najinteresantnijih u svetu po oceni Društva ljubitelja neobičnosti. Razlog je čudan ali i duboko simboličan.

Društvo ljubitelja neobičnosti, koje ima virtuelnu adresu, napravilo je izbor od 10 hrišćanskih crkava koje se ističu nekom zanimljivošću. Među njima je i kapela Ružica na Kalemegdanu.

Čudnovatost akustike, u ovaj izbor je uvrstila futurističku protestantsku crkvu Harajuku u Tokiju. Izgrađena je 2005. godine, i od tada njen plafon začuđuje vernike - zadržava glas propovednika dve sekunde. To kratko zadržavanje je dovoljno da zvuk dobije vibrirajući odjek i da se čuje kao da dolazi sa nebesa.

Svima poznata katedrala Svetog Vasilija na Crvenom trgu, izabrana je zbog lukovičastih kupola u boji. Ali i po jezivim imenima koja se za nju vezuju, kao što je ktitor Ivan Grozni i Vasilije Ludi po kojem se crkva popularno naziva.

Ljubitelji neobičnosti su otišli i do Islanda da obiđu crkvu Halgrimur, visoku 74,5 metara koja liči na orgulje. To je Luteranska parohijska crkva, sagrađena 1937. godine, po nacrtu arhitekte Guojana Samuelsona. Gradnja je trajala 38 godina.

Crkva u steni je glavna atrakcija Helsinkija. Udubljena je eksplozivom u prirodnu stenu. Cela je pod zemljom. Krov je od bakarne žice. Završena je 1969. Arhitektonsko je delo braće Tima i Tuoma Suomalainena.

Čuveni arhitekta Oskar Niemajer, projektovao je hram koji mimetički predstavlja šake koje se mole Bogu. Šake simboliše 16 stubova koji lako streme ka nebu iako je svaki težak 90 tona. Katedrala u Braziliji, Metropolitana Nasa Senhora Aparecida, završena je 1970. godine.

Najstarija i najbolje očuvana drvena crkva na svetu je brvnara Borgund u Norveškoj. Tako nedirnuta pretrajala je od 12. veka. Spomenik je civilizacije Vikinga.

Los Lahas katedrala u južnoj Kolumbiji, izgrađena je 1916. godine na mestu na kojem je gluvonema devojčica Roza ugledala Bogorodicu sa detetom. Prema legendi, na tom mestu, u pećini, pojavila se slika Bogorodice koja nosi dete. Analize su pokazala da slika nije napravljena od pigmenta, već joj je sastav isti kao i stene na kojoj se ukazala.

Ukrajinska Grčko-katolička crkva (!?) u Čikagu nije zanimljiva samo po 13 zlatnih kupola koje predstavljaju apostole i Učitelja, nego i po emigrantskoj sudbini freskoslikara, koga su imigracione vlasti proterale iz Amerike pre nego što je uspeo da pored slike svakog sveca napiše ime. Tako da su sveci u crkvi Svetog Josifa zaručnika - ostali bezimeni.

Našu Ružicu na Kalemegdanu, u očima Ljubitelja neobičnosti, izdvaja trenč art ili ratna umetnost. Njih je fascinirao polijelej (luster) koji su srpski vojnici napravili na Solunskom frontu od istrošenih čaura, topovske municije, vojničkih sanduka... Ružica je ovim rafiniranim ljubiteljima retkosti najbolji primer trenč arta i po tome što je preko 100 godina, u tursko doba, bila barutana.

Kapela Svetog Gilde u Bretanji, sazidana je u podnožju stene na kojem je bilo svetilište Druida. A oltar je nepatvoren - na njemu je Gilda propovedao hrišćanstvo 540. godine naše ere.

Tekst preuzet iz Politike

Pošaljite/sačuvajte link ka ovom tekstu:

Jedan komentar na “Ružica među čudima”

  1. Milica says:

    Eto, desilo sa da nam se svima posrecilo!
    Mnogo je netacnosti koja je napravio pisac teksta Ružica među čudima (u “Politici” 20. 02.09. prevodeci tekst sa website /www.oddee.com Takodje je i nedovoljna informacija da je “Društvo ljubitelja neobičnosti” odabralo beogradsku crkvu poznatu pod imenom “crkva Ruzica” samo na osnovu podataka da je u stilu ” trenč art ili ratne umetnosti”. Poslednjih nekoliko godina ljubitelji Beograda i Srbije salju fotografije i tekstove u kojima pokusavaju da docaraju znacaj ove crkve.

Ostavi komentar