Odzvonilo i franku i evru, stanovi mogu i za dinare

Nijedna oblast u Srbiji nije toliko bila podložna evroizaciji kao tržište nekretnina. Cene kvadrata iskazuju se u evrima, krediti su se obavezno podizali indeksirano. Sda je pri podizanju kredita došlo do promena jer su banke počele da nude kredite, i to stambene, vezane za domaću valutu, što je rezultat niske inflacije i snižene referentne kamatne stope NBS za domaću valutu. Kad bi nam standard bio viši, a radna mesta sigurnija verovatno bi stambeni krediti, uz ove promene, doživeli bum, posebno što su i cene nekretnina znatno niže u odnosu na nekoliko godina ranije.

Kamata na zajmova u dinarima i u devizama gotovo su izjednačene i iznose pet do šest odsto na godišnjem nivou. Sve je više banka koje ne traže obezbeđenje kod Nacionalne korporacije za osiguranje stamebnih kredita, što donosi uštedu od oko 400 do oko 500 evra, zavisno od vrednosti stana. Pored toga, dinarski krediti imaju jednu veliku prednost - nije potrebno učešće od 20 do 30 odsto. Za mnoge je baš ta suma, koju treba dati pre nego što se kredit podigne, bila nepremostiva prepreka da dođu do svog krova nad glavom.

Kada neko odluči da podigne kredit i reši stambeno pitanje, prvo se javlja dilema da li to učiniti u domaćoj valuti ili se zadužiti u evrima, a na našem finansijskom tržištu to su i jedine opcije.

-Ukoliko klijent ikako može da se uklopi u rokove i rate koji su predviđeni za dinarski kredit onda neka izabere tu opciju - kaže finasijski stručnjak i profesor Beogradske bankarske akademije dr Vladimir Medan. - Dobro je i ukoliko klijent može da obezbedi zajam kod Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita, jer to daje sigurnost i njemu i banci.

Najveći problem kod dinarskih zajmova za sada su kreći rokovi otplate. Dok se u evrima može zadužiti na 20 pa i 30 godina, kod dinarskih kredita rok otplate je 10 ili 15 godina.

Jedan od takvih zajmova nudi Erste banka, u kojoj je kamata 1,75 odsto, plus belibor, koji je na tromesečnom niovu sada 3,75 odsto, što znači da su sada kamate za dinarske zajmove pet odsto godišnje. Ako se tome doda podatak da se u narednom periodu očeuje pad belibora jasno je da bi ovi zajmovi mogli mnogima da reše probleme. To se posebno odnosi na one koji bi želeli da prošire stambeni prostor za sobu ili dve i potrebe za novcem ne prelaze sume od par hiljada evra..

A kako to izgleda kada se krene u banku - za dinarski kredit od 30.000 evra i kamatu od pet odsto na 15 godina rata iznosi 29.750 dinara. Kada se uzme kredit u evrima, uz istu kamatu, priča je malo drugačije. Da bi se dobio zajam od 30.000 evra, neophodno je učešće od 20 odsto, odnosno 6.000 evra. Na 15 godina tada se otplaćuje kredit od 24.000 evra pa je rata 21.500 dinara.

Obe rate su za naše uslove i prosečne zarade, koje tek za malo prelaze 45.000 dinara, previsoke. Zato ne treba da čudi što se kod nas građani teško odlučuju za kupovinu stana

Lane samo 3.000 zajmova

Lane je u Srbiji odobreno tek 3.000 stambenih kredita, a ni ova godina nije počela mnogo bolje, ako je suditi po podacima Kreditnog biroa Srbije za prvi kvartal. Ukupna suma stambenih kredita povećala se sa 374,62 milijarde dinara na 378,82 milijarde dinara.

Pošaljite/sačuvajte link ka ovom tekstu:

Ostavi komentar