Vlasništvo bez traga

HOĆE li njegova jedina životna ušteđevina, a najčešće i čitava imovina, otići u nepovrat, kupac stana u izgradnji nema načina da utvrdi. Prodavcima nekretnina, advokatima, pa i potencijalnim vlasnicima nedokučiva je tajna da li su određeni kvadrati prodati još nekom.
Kupoprodajni ugovori mogu da se overe u bilo kom sudu u Srbiji, ali ni overivači ne mogu da utvrde da li je pre toga već stavljen pečat na dokaz prodaje identične nepokretnosti.
Poslednji u nizu žrtava ovakvih prevara su kupci stanova u Knićaninovoj ulici broj 8, na Dorćolu. Investitor Željko Subašić, koji je od subote u pritvoru, ukupno 13 stanova prodao je, kako se procenjuje, najmanje 70 puta. Prevareni vlasnici sada jedino mogu da tuže Subašića i od njegove imovine, ako je ima, naplate potraživanja.
- Kupci nekretnina nemaju kome da se obrate. Njihov advokat može da ukaže na rizike, ali ne može da garantuje da li će zgrada biti završena i da li su oni jedini kupci - objašnjava advokat Vladan Zlatić, koji se godinama bavi ovom problematikom. - Možemo da proverimo građevinske dozvole i vidimo da li su papiri u redu. Ne postoji, međutim, nikakav način da proverimo da li je stan već prodat. Ugovor mogu da potpišu i u istom sudu i da se ne zna da je ista nekretnina već bila predmet ugovora. Uz to, kuporpodajni ugovori mogu da se overe u bilo kom sudu u Srbiji, a ne postoji nikakava evidencija.
Formiranje jedinstvenog

registra i umrežavanje svih sudova jedini je način da se budući kupci zaštite. U katastru su zavedene izgrađene nepokretnosti, ali one, kako napominje Zlatić, i nisu problem. Prevare se dešavaju upravo sa kvadratima kojima se trguje dok su u izgradnji.
- Neophodno je da postoji jedinstvena overa, ali i obaveza investitora pre dobijanja građevinske dozvole da precizno označi svaki stan - dodaje Zlatić. - Nedavno se desilo da je čovek jedan stan prodavao nekoliko puta, a svaki put ga obeležavao drugim brojem.
Nacionalno udruženje za poboljšanje kvaliteta u prometu nepokretnosti na ovaj problem je ukazivalo i pre godinu dana. I po njima je jedino rešenje uvođenje jedinstvenog registra u koji bi se unosio svaki ugovor.
- Investitor svojim pečatom i potpisom overava taj ugovor i to može da uradi koliko hoće puta - napominje Milosav Teofilović, potpredsednik ovog udruženja. - I kada bi pregledali sada evidenciju, ne bi mogli ništa da utvrdimo po imenu i prezimenu. Moglo bi da se utvrdi jedino kada bi nam sudovi dozvoljavali da pregledamo same ugovore. Agencije prodaju stanove u izgradnji, ali strahujemo od svakog. Problem se ne otkrije odmah, već tek posle nekog vremena. I kupci u Knićaninovoj ulici su verovali da su jedini.

PRVI U PREDNOSTI
IZGLEDI da će prevareni kupci povratiti svoj novac nisu veliki. U nešto boljoj situaciji su prvi kupci.
- Oni su prvi zasnovali pravo svojine i kupili su stan od vlasnika. Ovi drugi su kupili od prethodnog vlasnika - kaže Zlatić. - Protiv investitora se pokreće krivični postupak. Kupci treba da tuže investitora za povraćaj novca. Trebalo bi da saznaju da li ima imovinu bilo koje vrste i da zatraže meru zabrane otuđenja te imovine.

RIZICI
PODUGAČKA je lista rizika na koje moraju da računaju kupci nedovršenih kvadrata. Najpre strahuju od toga da li investitor ima sve potrebne dozvole. Pitanje je da li je odstupio od njih, da li je rešio imovinu na parceli na kojoj gradi i regulisao uslove sa eventualnim suinvestitorima. Pitanje je i da li je sklopio ugovor sa svim javnim komunalnim preduzećima i obezbedio legalan priključak na struju, grejanje i telefon. Svakom kupcu do poslednjeg momenta nad glavom stoji i najcrnji scenario po kome bi investitor prosto mogao da iščezne sa parama i nikada ne završi zgradu. Sve ovo kupci moraju sami da proveravaju i, ako ih prevare, da ga sami gone pred sudom.

Pošaljite/sačuvajte link ka ovom tekstu:

Ostavi komentar