Pinosava

Pinosava je prigradsko naselje u podnožju Avale, koje pripada Gradskoj opštini Voždovac u Beogradu. Prema popisu iz 2002. bilo je 2839 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 2700 stanovnika). U naselju Pinosavi postoji osnovna škola Vasa Čarapić koja je istureno odeljenje iste škole u Belom Potoku (sa starom školom, škola je slavila 100 godina postojanja). Crkva svetog Marka sagrađena je 2002—2003. godine. Iz Pinosave se dobro vidi planina Avala.

Demografija

U naselju Pinosava živi 2240 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 39,2 godina (38,9 kod muškaraca i 39,5 kod žena). U naselju ima 912 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,11.

Ovo naselje je u velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Treća Nova

Najduža, a ujedno i glavna ulica u Pinosavi.

Istorija

Naselje Pinosava je poznato još u srednjem veku, ali je tada bila poznatija po imenu Kolari. Prvi put se pominje u popisu od 1572. godine, a po popisu iz 1528. i 1560. godine, postoji podatak da se na mestu gde se nalazi Rinosava nalazilo mesto Kolar. U pinosavačkom ataru, kraj koji je dobio ime po tom naselju nalazi se prema Avali i zove se Kolarnice. Jedno narodno predanje kaže da je Pinosava dobila ime po feudalcu Pinu Savoji koji je isto selo posedovao u vidu domena odnosno naslednog lena. Takođe se kaže da je pomenuti Savoja bio plemić koji je vodio oštre borbe sa Turcima i da je živeo sredinom 15. veka, kao i da je izgubio život u jednom od mnogobrojnih okršaja sa turskim zavojevačima. Tačnije, predanje nam govori da je Savoja bio savremenik Zmaja Ognjenog Vuka (despota Vuka Brankovića)i da je sa njim imao niz zajedničkih nastupa protiv Turaka. Smatra se da je iza sebe ostavio sina koji je u strahu od turske odmazde promenio ime da bi zametnuo trag, i nastavio da živi na baštini svoga oca na obodu imanja kao običan kmet. Kako je mladi samorazbaštinjeni grof, odrastao i vaspitan u Beogradskoj tvrđavi, bio sklon umetnosti i poeziji a naročito uzgajanju i negovanju cveća, ovu svoju poslednju strast je nastavio da upražnjava i posle povlačenja sa javne scene. Usled te svoje, ostalim kmetovima nerazumljive pasije, narod ga je prozvao Cvetićem i to prezime se do danas održalo u Pinosavi.

Istorija imena

Pinosava ima tri verzije njenog imena Pinos počinje od latinske reči što upućuje na venac i gledanje sa Avale prema Savi. Najverovatnija je verzija da su tadašnji građani izrađivali „pinkote“ za mešanje testa u spravljenju hleba i da je po tome pinosava dobila naziv. Jedna verzija je u uskoj vezi sa imenom grofa Pina Savojskog koji je u 15. veku živeo u gradskoj tvrđavi a na današnjoj teritoriji sela Pinosava posedovao imanje.

Pošaljite/sačuvajte link ka ovom tekstu:

Jedan komentar na “Pinosava”

  1. Slobodanka Milutinović says:

    Mislim da lokalne vlasti mogu dobro da eksploatisu stvar oko grofa Pina,da se privuku turisti itd,ali u ovoj zemlji nema sluha za te stvari. Ja u ispod Avale imam vikendicu i hiljadu sam puta cula pricu o tom grofu,ali kad se spomene skupljanje novca za neki,makar simbolicni spomenik ili plocu,nikoga nije briga,a drago im je da im je selo dobilo ime po jednom plemicu. Srpska posla…

Ostavi komentar