Ni za “jeftine” stanove nema kupaca

Prodaja stanova u Beogradu gotovo da je zamrla! Stručnjaci procenjuju da u prestonici ima nekoliko hiljada, novih stanova koji čekaju kupce.

Novogradnje, koja je neuseljena ima u svim delovima grada, ali najviše u Novom Beogradu. Kupaca nema zbog sezonskih oscilacija ponude i tražnje, ali i hronične besparice u zemlji.

Prodaju stanova u Srbiji pogađa i kriza u Evropi, jer se i naši gastarbajteri, koji su bili česti kupci nekretnina u Beogradu, plaše šta će biti sutra, pa se teško odlučuju za velike investicije.

Ne pomaže ni to što su cene pale pa kvadrat koji je nekad imao cenu i do 3.000 evra sada se nudi za 2.000, ali kupaca nema ni po ovoj ceni. Kada će građevinari i prodavci nekretnina dočekati bolja vremena niko ne zna, ali, kako smatraju stručnjaci, doći će tek kada u zemlju stigne veća količina novca.

VOŽDOVAC NEĆE BITI POGOĐEN
Voždovac, kao najveće gradilište stanova u zemlji, kako tvrdi direktor građevinske direkcije Srbije Dragan Grujić, neće biti pogođen novim merama Narodne banke Srbije. Ipak, uticaće na sve ostale projekte. Na lokaciji bivše kasarne "Stepa Stepanović" gradi se 4.579 stanova. Od ukupno 1.800 stanova u ponudi do sada je zaključeno oko 400 ugovora.

Ponuda je, kako ističu prodavci nekretnina, generalno loša u ovom periodu godine. Ne idu kuće, placevi, mali stanovi se ne traže... jedino se još prodaju stanovi od 50 do 100 metara kvadratnih. Usled krize i cene na tržištu su šarolike. Tako u istoj ulici imate oscilacije za identične stanove i do 30.000 evra.

Cene stambenih jedinica kreću se u proseku od 2.000 evra za kvadrat u centru grada do 600 evra u prigradskim naseljima. Ipak, kako ističu stručnjaci, novogradnja se, u centru, uvek kreće između 2.000 i 2.500 evra.

Na hiljade je ili nezavršenih stanova, za čiji završetak investitori nemaju novca, ili gotovih stanova, ali bez prateće dokumentacije. Oni ne mogu da se prodaju, niti je moguće staviti ih pod hipoteku i uzeti kredit...

"Prodaja ove vrste stanova stanova je u totalnom zastoju. Njih su uglavnom kupovali kreditni kupci, a kako je drastično opao broj ljudi koji uzimaju kredite, tako je stala i prodaja novih stanova", objašnjava Kaća Lazarević, iz agencije Alka.

Ona ističe i da mladi uglavnom traže za novogradnju, dok bi stariji stare stanove. "Siva faza ili grubi radovi se uopšte i ne traže. Ljudi su se opekli pa se sada traže uredni papiri, sa upotrebnom dozvolom, bez kojih nijedan stan ne može da se proda", kaže Lazarevićeva.

Sa ocenom svoje koleginice, da je situacija loša, slaže se i Nedeljko Milinović iz agencije Legat.

"Ne može biti teže. Niko nije očekivao da će jul i avgust biti dobri, ali je maj podbacio jer se prodalo svega 20 stanova u celom gradu. Jedini spas je ako dođe do neke veće količine novca, poput ovog kineskog kredita od 300 miliona evra za Kostolac", naglašava Malinović.

"Jeftini” stanovi skuplji od tržišnih

U Novom Sadu cena kvadrata stana davno je pala ispod 1.000 evra. Agenti za promet nekretnina u glavnom vojvođanskom gradu kažu da je cena dodirnula samo dno podnošljivosti investitora ili vlasnika koji prodaje stan po samo 800 evra za kvadratni metar, i to ne na nekoj tamo lokaciji na periferiji, već limanima, Detelinari, oko Železničke stanice...

Direktor prodaje u agenciji za promet nekretnina Solis Dragan Rabatić kaže da se novi stan od 40 kvadrata na prvom spratu kod Socijalnog, namešten i uknjižen, prodaje za 35.000 evra, što bi pre neku godinu bilo nezamislivo. Direktor ove agencije Gordan Lemajić dodaje da je kriza na sve strane pa je situacija slična i u okolnim zemljama.

Kontraefekti
Ako se u Novom Sadu i planira izgradnja novih stanova na nekoj od vojnih ili slobodnih gradskih lokacija, pitanje je koji će investitor prihvatiti posao, uprkos tvrdnjama ministra za prostorno planiranje, životnu sredinu i rudarstvo Olivera Dulića da će imati i određene pogodnosti kod podizanja kredita za izgradnju, odnosno povoljnije kamate. Ako prodaja prvih stanova iz Vladinog programa ide teško u Beogradu, gde je najviše podstanara, šta investitori mogu očekivati u drugim mestima, u vreme kada je cena kvadrata na slobodnom tržištu niža od one koju je Vlada propisala za „jeftine” stanove?

U Srbiji su stanovi u poslednje dve godine pojeftinili oko 30 odsto, a nema naznaka da će cene ići naviše. Ionako slabu potražnju sigurno će još više smanjiti pooštreni uslovi kreditiranja zbog udvostručenog učešća, što je podstanarima nezamislivo jer, jedno je sakupiti 5.000 evra za stan koji košta 50.000 evra, a sasvim je druga priča kad treba položiti 10.000.

Iako se ta odluka o povećanom učešću ne odnosi na subvencionisane stambene kredite, to je slaba uteha građanima bez stana jer se na ovu vrstu zajmova i dugo čeka i nemaju svi pravo. Beskućnici previše ne veruju ni obećanjima da će se više para izdvojiti za subvencije, jer kažu – obećanje ludom radovanje.

Opšta je ocena da u takvoj situaciji namera države da izgradnjom takozvanih jeftinih stanova, s jedne strane, podrži građevinsku industriju, a s druge, omogući građanima povoljniju kupovinu, pada u vodu jer su ranije utvrđene cene „državnih” stanova veće od tržišnih, koje su išle silaznom linijom.

Zbog toga i ide sporo prodaja stanova koji se grade na mestu nekadašnje kasarne „Stepa Stepanović” u Beogradu, što su nedavno priznali i u Građevinskoj direkciji Srbije, koja je investitor projekta.

Vlada je još početkom prošle godine donela uredbu kojom je postavila gornju i donju granicu novoizgrađenog kvadrata u okviru podrške građevinskoj industriji. Tako je određeno da u drugoj građevinskoj zoni u Beogradu kvadrat stana košta 1.595 evra, u trećoj 1.290, a u četvrtoj 945 evra. U ostalim zonama najviša cena može da bude 895 evra.

U Novom Sadu određena je cena kvadrata od 1.100 evra, odnosno 895 evra na dislociranoj lokaciji, što je praksa već demantovala. Za Niš i Kragujevac određene su cene od 900 evra za prvu i 695 evra za drugu zonu, koliko može da bude i najviša cena kvadrata u ostalim gradovima u Srbiji.

Pošaljite/sačuvajte link ka ovom tekstu:

Jedan komentar na “Ni za “jeftine” stanove nema kupaca”

  1. Koja says:

    Niko ne pominje kako su stanovi pre toga poskupeli na preko 3000 evra/kvm, nego kako su sad tobože pojeftinili. Investitora košta kvadrat od 200-300 evra+mito za inspektore i ministarstvo.Ostalo prosudite sami. Da li je normalno da kvadrat u predratnoj zgradi koja se u normalnim zemljama ruši jer je bez ankera košta 2000-3000 evra?i sad su kao pojeftinili na 1800? Ma dajte molim vas.

Ostavi komentar