Nema krize za kupovinu kvadrata

Prema centralnom registru za overu prometa nepokretnosti pri osnovnim sudovima u Srbiji, prošle godine zabeležen daleko veći promet nepokretnosti nego 2010.

Agencije za nekretnine se žale da nemaju posla, neimari da ne mogu da prodaju što su izgradili, ili privode kraju, ali trgovina kućama, stanovima i zemljištem još nije, izgleda, osetila pravi udar ekonomske krize u Srbiji. Tako, naime, pokazuju centralni registri za overu prometa nepokretnosti koji se vode pri osnovnim sudovima u Srbiji, a u njima je ove i prošle godine zabeležen daleko veći promet nepokretnosti nego 2010.

Tako je prošle godine, od preko 210.000 overa, koliko je zabeleženo u Prvom osnovnom sudu u Beogradu, zaključeno 34.447 ugovora o prometu nepokretnosti, a od toga 22.205 ugovora o prodaji stana, 1.141 prodaja kuće, a u oko 3.300 slučaja prodato je zemljište... U Centralni registar se, međutim, ne upisuju samo overe o prodaje nepokretnosti, nego i, recimo, ugovori o poklonu.

U poslednje dve i po godine, od kada je formiran Centralni registar za promet nepokretnosti, na teritoriji Beograda više od 80.000 nepokretnosti promenilo je vlasnika. I nijednom se nije dogodilo da je jedan objekat istovremeno prodat nekoliko puta.

Doduše, bilo je desetak pokušaja.

- U jednom slučaju osoba je pokušala da falsifikuje suvlasničko pravo preče kupovine - kaže Momčilo Preradović, zamenik šefa odeljenja overe u Prvom osnovnom sudu u Beogradu. - Odmah smo obavestili nadzornog sudiju i pozvali policiju. Isto smo uradili i u slučaju kada je jedan građanin prijavio prodaju stana u izgradnji kao - gotov stan.

Sudija tog suda Vesna Lazarević objašnjava da višestruke prodaje jedne nepokretnosti nisu moguće zato što overitelji čim dobiju ugovor proveravaju nepokretnost, odnosno da li je ona bila u prometu od 1. januara 2010. godine.

- Ova provera ne obavlja se samo kada su ugovori potpisani između kupca i prodavca, već i kada građanin sam želi da proveri da li je neka nepokretnost već prodata ili nije - kaže sudija Lazarević. - Na početku se na provere u registru čekalo malo duže, ali se ovaj posao završava veoma brzo, čeka se kraće nego kod lekara.

Osim toga, dodaje naša sagovornica, zahvaljujući Centralnom registru, smanjen je i broj sudskih postupaka u kojima su građani, vlasnici iste nepokretnosti, morali da dokazuju koji je od njih pravi vlasnik.

INVESTITORI I PREVARE

Praksa je pokazala, objašnjava Momčilo Preradović, da su uglavnom investitori ti koji pokušaju da prevare registar. Čak i kada službenici suda pozovu policiju, oni je mirno sačekaju, i više se nikad ne vrate. Najviše pokušaja bilo je prošle godine. Ali, od tada se, verovatno, pročulo da registar ne može da se prevari, pa su ove godine zabeležena samo dva pokušaja.

Pošaljite/sačuvajte link ka ovom tekstu:

Ostavi komentar