Legalizacija: Do tapija od proleća

Katastarska legalizacija prošla je u ponedeljak Vladu Srbije i predlog zakona ide u skupštinsku proceduru po hitnom postupku. Ukoliko i parlament predloženom rešenju da „zeleno svetlo“, od proleća bi mogao da krene upis vlasništva na nelegalnim objektima. Posao bi, kako predviđa ovaj „leks specijalis“, trebalo da bude završen do kraja 2014. godine.

Praktično, vlasnici po zakonu o posebnim uslovima za upis prava svojine na objektima izgrađenim bez građevinske dozvole, mogu da upišu svojinu nad objektom, ali i dalje neće imati građevinsku i upotrebnu dozvolu. U Ministarstvu građevinarstva kažu da to neće biti prepreka za kupoprodaju takvih nepokretnosti, niti za upis hipoteke. A, svako ko želi dozvolu, postupak može da nastavi u nadležnim gradskim i opštinskim službama za legalizaciju.

Pravo na katastarsku legalizaciju imaju vlasnici bespravnih objekata sazidanih do 11. septembra 2009. godine. Reč je o porodičnim kućama, stambenim zgradama, vikendicama, zanatskim radnjama. Vlasnici, koji su po ranije važećim propisima podneli zahtev za legalizaciju, novu prijavu neće morati da dostavljaju katastru. Opštinske i gradske službe proslediće predmete Republičkom geodetskom zavodu u roku od 90 dana. Oni, koji zahtev nisu podneli, a sazidali su svoja zdanja do 11. septembra 2009. imaju rok od godinu dana da se prijave katastru. Uz zahtev treba da prilože geodetski snimak objekta, ali i još bar dva dokaza da su zaista vlasnici objekta - rešenje da plaćaju porez na imovinu, dokaz o plaćanju naknade za komunalne usluge, račune za struju, overene potvrde mesne zajednice o vremenu izgradnje objekta...

Oni, koji su zdanje zidali na parceli, za koju imaju pravo korišćenja, jednim rešenjem biće upisani kao vlasnici objekta i kao vlasnici zemljišta. Isto važi i za one koji su zidali na tuđem zemljištu, ali će vlasniku parcele (fizičko ili pravno lice, lokalna samouprava, AP, Republika) morati da plate naknadu za zemljište ispod objekta po ceni koja se primenjuje u eksproprijaciji. Takođe, moraće da podnesu zahtev nadležnoj službi da im se odredi i zemljište za redovnu upotrebu objekta, koje takođe mora da se plati. Ukoliko vlasnik zemljišta smatra da je oštećen, u sudskom postupku može da ostvari pravo na svojinsku zaštitu i naknadu štete.

KO NEMA PRAVO

Odbredbe zakona neće se primenjivati na ugostiteljske, trgovinske, privredne i ostale javne objekte, koji će morati da prođu redovan postupak legalizacije u nadležnim gradskim i opštinskim službama. Takođe, ovaj zakon od rušenja neće spasiti zdanja sazidana na trasama infrastrukturnih koridora, javnim površinama...

Pošaljite/sačuvajte link ka ovom tekstu:

Ostavi komentar