Toplije zgrade uz podršku države

Povećanje energetske efikasnosti nemoguće bez pomoći iz budžeta. Kredite koje trenutno za to nude banke građani ocenjuju kao veoma nepovoljne i čekaju konkretne poteze države

Bez pomoći države, građani Srbije ne mogu da povećaju energetsku efikasnost u svojim domovima. Za obnovu spoljne stolarije i izolacije potrebno je i do 10.000 evra, što je za većinu porodica - nemoguća misija. S druge strane, i država ima interes da se smanji potrošnja energije, pa su nadležna ministarstva prionula na posao da nađu model kako da se iz budžete pomogne građanima.

Kredite koje trenutno nude banke za energetsku efikasnost građani ocenjuju kao veoma nepovoljne. Ako država zaista želi da reši problem ona mora da u dogovoru sa bankama obezbedi uslove koju su prihvatljivi za prosečan srpski džep.

- Mnoge su opcije otvorene i ozbiljno radimo na tome da nađemo rešenje - kažu u Ministarstvu energetike.

- Ponudićemo nekoliko modela energetske efikasnosti, oko kojih bi trebalo da se usaglase sva nadležna ministarstva. Tako ćemo izaći sa zajedničkim rešenjem. Energetska efikasnost jeste prioritet, jer godišnje potrošimo čak četiri milijarde evra za uvoz energenata.

Interesovanje za subvencionisane kredite za energetsku efikasnost, dosad je bilo izuzetno veliko, ali dovoljno para nije bilo. Ovog proleća za samo dve nedelje planulo je 300 miliona dinara državnih subvencija, za građane koji su pomoću kredita utoplili svoje domove. Nadležni su tada obećavali da će se obezbediti dodatna sredstva, ali u rebalansu ih nije bilo, a subvencije za energetsku efikasnost nisu predviđene ni budžetom za narednu godinu.

Stručnjaci za energetiku kažu da objekat bez krovne izolacija gubi gotovo 30 odsto toplotne energije, bez zidne još 20 odsto, dok dotrajala stolarija „potroši“ dodatnih 20 odsto energije.

DOTRAJALO

U Srbiji ima 3,3 miliona stambenih jedinica, starih više od tri decenije, a polovina je odavno zrela za ozbiljnu rekonstrukciju. Ne samo zbog energetske efikasnosti, već i bezbednosti tih objekata sa kojih otpada fasada, delovi balkona... Najgrublje procene kažu da je obnovu 1,4 miliona stambenih jedinica potrebno oko pet milijardi evra.

Pošaljite/sačuvajte link ka ovom tekstu:

Ostavi komentar