Lokalna vlast meri svaki stan

Gradovi i opštine mogu da oporezuju imovinu do 0,4 odsto, ali dobar deo neće menjati iznose. Sledeće godine prestaje da važi zakonska obaveza "zamrzavanja" poreskih uplatnica

Zakoni im više ne "vezuje ruke". Lokalne samouprave određujući visinu poreza na imovinu za 2013. godinu ne moraju da se vode ovogodišnjim limitom. Dobar deo gradova i opština, među kojima je i Beograd, međutim, građanima ni tokom sledeće godine neće slati uplatnice sa uvećanim iznosom. Većina domaćinstava će tako plaćati istu sumu kao i tokom 2011. godine.

Ministarstvo finansija i privrede razmišlja o izmenama Zakona o porezu na imovinu tokom naredne godine. Promene se, međutim, neće ticati građana, već preduzeća.

- Porez na imovinu je izvorni prihod lokalnih samouprava koje svojim odlukama mogu propisivati visinu poreske stope u rasponu od nula do 0,4 odsto - kaže Milica Bisić, savetnik ministra finansija. - Za narednu godinu planirane su izmene ovog zakona u delu u kojem se odnosi na utvrđivanje poreske osnovice za one koji vode poslovne knjige.

Istraživanje o reformi poreza na imovinu u Srbiji, koje su sproveli ekonomisti Fondacije za razvoj ekonomske nauke FREN, pokazuje da je do sada 65 odsto anketiranih opština primenilo maksimalnu stopu poreza od 0,4 odsto. Ostale imovinu oporezuju manjima stopama i to između 0,18 i 0,35 odsto.

- Za narednu godinu ne važi zakonska odredba da porez na imovinu treba da bude isti kao prethodne, ali je Beograd odlučio da ga ne povećava - objašnjava Renata Milić Radujko, gradski sekretar za finansije. - To se odnosi za iste nekretnine, iste kvadrature. One koje tokom godinu dana nisu menjane i proširivane.

Istraživanje FREN-a otkriva i da prihodi od poreza na imovinu u Srbiji iznose 0,63 odsto bruto domaćeg proizvoda. Kada im se doda i naknada za korišćenje građevinskog zemljišta - dostižu 1,26 odsto BDP. U zemljama centralne i istočne Evrope od imovinu se slije 0,48 odsto BDP-a, a u razvijenim zemljama - 1,78 odsto.

- Analiza o reformi poreza na imovinu u Srbiji, koju smo uradili zajedno sa Fondacijom za razvoj ekonomske nauke, pokazuje da bi u narednom periodu u Srbiji trebalo pojednostaviti oporezovanje imovine, kao i uskladiti poreske obaveze sa vrednošću imovine - kaže Aleksander Grunauer, vođa projekta u Nemačkoj organizaciji GIZ. - Bilo bi dobro i uvođenje jedinstvene maksimalne poreske stope na imovinu za pravna i fizička lica, koja će uz proširenje obuhvata imovine obezbediti prihodnu neutralnost integrisanja naknade za korišćenje građevinskog zemljišta.

LIMITI

Država je najpre limitirala iznos poreza na imovinu tokom 2011. godine. Uplatnice su mogle da budu najviše za 60 odsto veće nego u 2010. godini. Tokom 2012. godine gradovi i opštine nisu mogli da menjaju iznose u ondnosu na 2011. godinu.

Pošaljite/sačuvajte link ka ovom tekstu:

Ostavi komentar