U ovom trenutku nijedna institucija u Srbiji ne raspolaže ukupnim podacima koliko je nekretnina za stanovanje prodato u jednoj godini u državi, naveli su za u Javnobeležničkoj komori.
"Centralni registar za teritoriju cele Srbije ne postoji iz prostog razloga što je Zakonom o prometu nepokretnosti za promet nepokretnosti predviđena isključiva nadležnost javnog beležnika na čijem području se nalazi nepokretnost koja je predmet ugovora" , objašnjavaju u Komori.
Tanjug se obratio Republičkom zavodu za statistiku, Javnobeležničkoj komori, Ministarstvu trgovine, Klasteru nekretnina, Republičkom geodetskom zavodu i Drugom osnovnom sudu u Beogradu sa pitanjem gde se sada vode zbirni podaci o prodatim nekretninama, a zajednički odgovor je da takav registar - ne postoji.
Prema recima trgovaca nekretninama i investitora, podatak o broju prodatih nekretnina u jednoj godini bi omogućio svim učesnicima u lancu trgovine i gradnje, jasno praćenje tržišta, što bi, kako objašnjavaju, bilo značajno za buduće investicije.
„Postojanje ovakvog statističkog podatka je od izuzetnog značaja za trgovce nekretninama i investitore, kao i za ministarstva i banke, jer praćenjem trendova prodaje u zemlji u proteklim godinama, investitori bi mogli da imaju jasniju projekciju gde i koliko ulagati u stanogradnju, a držaci je bitno zbog ostvarenog prometa na godišnjem nivou", kažu u Klasteru nekretnina.
Oni ističu da je posrednicima u trgovini ovo bitan podatak i zbog praćenja broja udela agencija u prodaji, da bi se znalo koliko je prodaja „na crno".
S druge strane, kako kažu trgovci, Ministarstvu trgovine, koje je bilo predlagač Zakona o prometu nepokretnostima, ovaj podatak bi značio kako bi znali koliki je tačan godišnji obrt novca u ovom sektoru, Poreskoj upravi i Ministarstvu građevine kako bi se dobio tačan godišnji podatak o odnosu prodaje starih i novoizgrađenih kvadrata, a bankama - kako bi mogle da usklade stambenu kreditnu politiku.
Notari navode da svaki osnovni sud vodi posebnu evidenciju javnobeležničkih zapisa o ugovorima o prometu nepokretnosti i overenih ugovora, i to samo za nepokretnosti koje se nalaze na njihovom području.
"Ako javni beležnik sačinjava javnobeležnički zapis o ugovoru o prometu nepokretnosti, dužan je da odmah po izdavanju overenog ugovora strankama, elektronskim putem izvrši upis ugovora u Registar, kao i da pošalje osnovnom sudu skenirani primerak javnobeležničkog zapisa", kažu u Komori.
U Društvu sudija Srbije objašnjavaju za Tanjug da bi zbirni podatak bio javno dostupan neophodno je doneti novi zakon, te da se na tu temu razmišljalo.
"U Društvu sudija smo razgovarali na tu temu, a Ustav Srbije kaže da se evidencije tog tipa moraju regulisati zakonom te je na nadležnima da predlože rešenje ovog pitanja", objašnjava Zorica Bulajic iz Društva sudija.
U Drugom osnovnom sudu u Beogradu nam je rečeno da podatke o prodatim nekretninama dobijaju svakodnevno te da samo na teritoriji Drugog suda imaju 100 različitih ugovora koji dnevno prištižu iz notarskih kancelarija.
" Dva zaposlena rade na obimnom poslu evidentiranja različitih ugovora kojih je u proseku 100 dnevno, pa smo zbog toga u značajnom kašnjenju sa unosom podataka u registar", objašnjavaju oni i dodaju da svaki pojedinačni sud u Srbiji ima registar sa podacima o broju prodatih nekretnina, a za sada, zbirna cifra ne postoji za celu zemlju.
