Evo kako da za STAN OD 60 KVADRATA mesečno izdvojite najmanje za GREJANJE

Cena struje u Srbiji nije cena koja je određena uslovima tržišta, već se reguliše zakonskim i podzakonskim aktima. Dolazi se do paradoksalne situacije, u kojoj običnog građanina "boli" poskupljenje, iako je praktično zaštićen u odnosu na sve druge Evropljane.

Iako se hvatamo za glavu čim čujemo da struja poskupljuje, što se i desilo prošle nedelje, činjenica je da je struja u Srbiji i dalje najjeftinija u Evropi. Uprkos poskupljenju od 3,8 odsto koje će uslediti od 1. oktobra, grejanje na struju ostaje na 1. mestu po isplativosti za građane. To ima ogroman uticaj na smanjenu konkurentnost Srbije u ovoj oblasti u odnosu na ostatak kontinenta.

Naime, ukoliko se greje stan od 60 kvadrata TA pećima i to samo noću, po najpovoljnijoj tarifi, mesečno treba izdvojiti nepunih 8.000 dinara za račun za električnu energiju. Čak i ukoliko se peći doključuju danju, po “skupoj struji” kada je četiri puta veća cena, opet je ovakav način grejanja najjeftiniji. Tada račun dođe do 10 hiljada dinara.

Cena struje u Srbiji nije cena koja je određena uslovima tržišta, već se reguliše zakonskim i podzakonskim aktima. Dolazi se do paradoksalne situacije, u kojoj običnog građanina “boli” poskupljenje, iako je praktično zaštićen u odnosu na sve druge Evropljane. U Srbiji je pitanje cene struje socijalna, a ne ekonomska stvar, a plaćanjem “ispod cene” nikako se ne pomaže stanju u energetici.

- Cena struje kod nas je bez sumnje stalno bila depresirana, ona će biti ispod ravnotežnog nivoa i posle ovog poskupljenja – istakao je ekonomista Danilo Šuković.

I ekonomisti MAT-a (“Makroekonomske analize i trendovi”) ranije su poručili da poskupljenje električne energije u Srbiji ekonomski nije sporno, jer su izneti uverljivi dokazi da je cena struje niska i da je ona važan razlog slabijih rezultata u oblasti energetike.

Struja u Srbiji jeftinija nego u Albaniji za 18,7 odsto, za 20 odsto nego u BiH, za 21 odsto nego u Makedoniji. U Bugarskoj cena struje je veća za 38,7 odsto nego u Srbiji, u Crnoj Gori 43,2 odsto, a oko 90 odsto u Hrvatskoj, dok u zapadnoevropskim zemljama domaćinstva plaćaju i nekoliko puta skuplju struju.

Ovako niskom cenom struje u Srbiji gubi se veliki novac koji bi trebalo da bude izvor modernizacije i investicija u nove proizvodne kapacitete i ekološke programe. To je uslov konkurentnosti na otvorenom tržištu i garant sigurnosti i kvaliteta snabdevanja kupaca električnom energijom.

Inače, savremeno poslovanje i proizvodnja u energetici nalažu kao jedan od glavnih postulata princip energetske efikasnosti. Ona može da dovede do velikih ušteda u novcu kao i do održivosti sistema na duže staze. Ali ona nikako ne ide uz masovno grejanje na struju.

Pošaljite/sačuvajte link ka ovom tekstu:

Ostavi komentar