Promene u obračunavanju poreza na imovinu: Da li realnije znači i jeftinije?

Rok za plaćanje poslednje rate poreza na imovinu za ovu godinu je istekao.

Trenutno se porez naplaćuje po zonama, i to tako što se u svakoj zoni uzme promet nekretnina do 30. septembra i onda se izračuna prosek, na osnovu čega se određuje porez. On je umanjen za jedan odsto za svaku godinu starosti objekta, a dodatno umanjenje dobijaju građani koji žive u stanovima. Taj sistem obračuna će, najavljuju u gradskoj upravi, uskoro biti promenjen.

Ova godina možda bude i poslednja u kojoj plaćamo zonski porez na imovinu. Nov način obračunavanja tog poreza koji najalvjuju gradske vlasti biće pošteniji i više će odgovarati pravom stanju na terenu. Dosadašnji sistem je za mnoge bio nepravedan, kaže zamenik gradonačelnika Goran Vesić.

“Zato što vam se dešava da u jednoj ulici imate nove zgrade koje imaju svu infrasteukturu, a dve ulice dalje ljudi nemaju kanaluzaciju ni vodovod, i oni plačaju isti porez. Imate takav slučaj na Dedinju gde ljudi koji žive u vilama plaćaju isti porez kao i oni koji dve ulice dalje žive u stambenim zgradama, i to zaista nije pravedno ali tako je po zakonu”, naveo je Vesić.

Pravednije određivanje osnovice za oporezivanje treba da obezbedi Republički geodetski zavod. Rukovodeći se iskustvima većine evorpskih zemalja, za osnov nove poreske računice uzimaće masovnu procenu vrednosti nepokretnosit, koja se temelji na podacima sa tržišta nekretnina.

“Masovna procena znači da će se svaka zgrada posebno procenjivati. To znači ako u uilci nemate kanalizaciju, imaćete manji porez za 20 odsto, ako nemate vodovod, još toliko, ako nemate uređenu ulicu imate dodatno umanjenje. Kako dobijate tu infrastrukturu onda vam se povećava porez”, objasnio je Vesić.
Podaci sa tržišta nekretnina kojji su osnova masovne procene biče višestruko kontrolisani, najavljuje Marija Rašković iz Republičkog geodetskog zavoda.

“Vrši se kontrola šta je bilo u prometu, da li je transakcija čista u smislu da li se može upotrebiti za analize, da li se odnosi na jednu nepokretnost, da li je u pitanju novi objekat ili novi stan, te transakcije se isključuju”, istakla je Rašković.

Kada se prikupe ti podaci, onda se utvrde i parametri koji utiču na vrednost nekretnine.

“U prvom koraku masovna procena ide na jednostavan sistem, upotrebiće se nekoliko parametara koji su najznačajniji, to su površina, spratnost, starost objekta”, precizirala je Rašković.

Da li sve ovo znači i da će porez na imovinu biti veći? U Geodetskom zavodu uvereni su da neće, ali napominju i da sve zavisi od fiskalne strategije, odnosno od poreske osnovice i njenih mogućih umanjenja.

Pošaljite/sačuvajte link ka ovom tekstu:

Ostavi komentar